Zbornik tekstova ID: Ideologija dizajna, 2009.

  • kuda.
  • kuda.
  • kuda.
  • kuda.

Sreda, 18.11.2009., MSUV u 19h Promocija dvojezičnog zbornika tekstova ID: Ideologija dizajna, urednica: Branka Ćurčić, izdavač: Autonomedia, Njujork

U razgovoru učestvuju pisci tekstova za zbornik:

Branislav Dimitrijević, istoričar umetnosti, pisac i kustos

Nenad Malešević, teoretičar dizajna

Branka Ćurčić, urednica zbornika Informacije o zborniku tekstova

ID: Ideologija dizajna, Branka Ćurčić, ur., 2009., ISBN 978-1-57027-209-7

Autori eseja u zborniku su: Žan Bodrijar, Igor Čubarov, Branislav Dimitrijević, intervju sa Jerkom Denegrijem, Hal Foster, Dejan Kršić, Nenad Malešević, Metahaven, Borislav Mikulić, Barbara Predan, Žak Rancijer, Feđa Vukić i kolektiv WHW.

Dizajn zbornika: Peter Gregson Studio

Na koji način su prakse dizajna percipirane danas i na koji način je moguće pratiti njihov krucijalni razvoj poslednjih decenija XX veka, te njihove veze sa umetničkim praksama i kritičkim diskursima? Bilo da se istražuje njegov razvoj u socijalističkom ili kapitalističkom društvenom uređenju, dizajn se uvek nalazi u uskoj i dinamičnoj vezi sa ekonomskim i proizvodnim osnovama društva, gradeći različite i/ili specifične odnose čoveka prema materijalnoj kulturi, stoga, dizajn predstavlja plodno tle za sociološko-filozofske rasprave o kreativnosti, tehnologiji i tržištu, o društvenoj i političko-ekonomskoj dinamici i procesu rada. Iako se deo zbornika bavi širim teorijskim pristupom temi dizajna (kao što su kritika funkcionalizma ili konzumerizma), zbornik je takođe posvećen diskusijama vođenim u vreme socijalističke Jugoslavije koje su pokušavale da definišu ulogu dizajna u (ne)-tržišnoj socijalističkoj ekonomiji. Tada, razvijajući progresivne, kritičke i kontradiktorne prozicije, dizajn je istovremeno predstavljao simbol posleratne obnove zemlje pod okriljem procesa industrijalizacije i oslobođenje čoveka od materijalne oskudice, ali kroz naredne decenije sve je više igrao jednu od glavnih uloga u izgradnji socijalističkog tržišnog društva. Na kraju, postavlja se pitanje značenja dizajna danas kao jednog od glavnih proponenata kreativnih industrija, koje prelomljene kroz ideološku prizmu neoliberalnog kapitalizma održavaju eksploatatorski odnos prema kreativnosti i kreativcima. U tom smislu nameće se pitanje: Da li je danas moguće posmatrati i praktikovati prakse dizajna van dominantnih funkcionalističkih principa i tržišnog diktata proizvodnje i potrošnje, odnosno, da li je moguće u doba „tranzicije“ sprovesti politizaciju praksi dizajna?

Zbornik je objavljen u sklopu projekta i izložbe Ideologija dizajna (www.kuda.org/sr/id) koji su posvećeni teorijama i praksama (industrijskog i grafičkog) dizajna koje su nastale u gotovo pola veka postojanja socijalističke Jugoslavije, te njihov širi društveni i ideološki kontekst. Kustosi i producenti izložbe su članovi Centra za nove medije_kuda.org, a izložba će biti održana u novom Sadu, od 23. oktobra do 23. novembra, 2009.