KUDA.ORG OBJAVLJUJE: VEKTORI KOLEKTIVNE IMAGINACIJE U UMETNOSTI, razgovori, jul 2020

VEKTORI KOLEKTIVNE IMAGINACIJE U UMETNOSTI

(Razgovori)

Pobuna bolesnih umetnika je organizovana u otporu spram globalne krize nege, iz kreveta i preko telefona. U ovim danima kompulzivnog prekomernog rada u takozvanoj kreativnoj ekonomiji svi smo bolesni umetnici. Koristeći drevne tehnologije peer-to-peer (jednak jednakom), pomalja se sistem praćenja i dijagnostifikovanja odozdo, koji se praktikuje iz kreveta i kauča širom sveta.

Kesi Tornton (Cassie Thornton)

 

Serija razgovora Vektori kolektivne imaginacije u umetnosti prostor je za razgovor o samo-organizovanim umetničkim grupama, ad-hoc i mitsko-realnim kolektivima, kao i o infrastrukturama za kolektivnu proizvodnju znanja i borbu za zajednička dobra. Seriju čine tri razgovora koja će se baviti političkom ekonomijom umetničkih kolektiva, društveno-političkim angažmanom umetničkih grupa, kao i imaginacijama o anti-sistemskim kolektivnim praksama u periodu od pre Drugog svetskog rata, tokom socijalističkog eksperimenta u Jugoslaviji, kao i u anti-Jugoslovenskom periodu 1990ih, pa sve do danas.

U prvom razgovoru koji nosi podnaslov Kolektivnost izvan umetničkih kolektiva razgovaraćemo o (novo)uspostavljenim vezama između socijalnih pokreta i umetnosti, koje se artikulišu u borbi protiv finansijalizacije i privatizacije svakodnevnog života. Kesi Tornton, aktivistkinja i umetnica iz Kanade, će govoriti o svojoj umetničkoj praksi proizašloj iz saradnje sa Štrajkom protiv duga (Strike Debt, USA) i Wiindo Debwe Mosewin – feminističkom patrolom iz Tander Beja, kao i o svom novom projektu Hologram koji pokušava da organizuje bolesne (umetnike) u pomoćnu mrežu zdravstvene zaštite. Tomislav Medak, istraživač i umetnik iz Zagreba, redefinisaće u svom izlaganju pokret slobodne kulture kroz vizuru borbe protiv privatizacije znanja, uz osvrt na projekat Silabus o piratskoj brizi - prostoru za kolektivnu proizvodnju, razmenu i distribuciju znanja o organizovanju socijalne reprodukcije.

U drugom razgovoru, sa podnaslovom Umetničke grupe i društveno politički angažman, razgovaraćemo o vezama između umetničkih grupa sa levičarskim pokretima, organizacijama i partijama pre Drugog svetskog rata i tokom 1960ih godina, kao i o pitanjima mogućnosti političkog organizovanja u umetnosti. Vida Kneževič, istoričarka umetnosti iz Beograda, govoriće o ilegalnoj grupi Život, aktivnoj u međuratnom periodu u Kraljevini Jugoslaviji koja je bila deo revolucionarnog pokreta organizovanog od strane Komunističke partije Jugoslavije. Jakopo Galimberti (Jacopo Galimberti), istoričar umetnosti iz Italije, će se fokusirati na rad grupe N koja je svoju kolektivnu umetničku praksu razvijala polovinom XX veka u intelektualno-političkom kontekstu inovativnih marksističkih mislilaca - operaista. Grupi N je paralelno delovala u okviru Novih tendencija - internacionalnog pokreta u umetnosti koji se artikulisao oko zagrebačke Galerije savremene umetnosti između 1961 i 1973. godine.

Politička ekonomija umetničkih kolektiva je treći u nizu razgovora čija će okosnica biti uticaj dominantnih ekonomskih modela na dinamike rada u umetnosti, načini percepcije političke ekonomije u umetnosti i organizovanje umetnika kao radnika u kulturi. Katja Praznik, istraživačica iz Slovenije koja trenutno živi i radi u Bafalu (Njujork), otvoriće pitanja umetnosti kao rada i pitanja taktičkih prednosti takvog razmišljanja za umetničko organizovanje. Sezgin Bojnik, istraživač iz Prištine koji živi i radi u Helsinkiju, baviće se ulogom umetničkih kolektiva u periodu 'tranzicije' na prostoru bivše Jugoslavije. Njegov fokus se biti na sistemu umetnosti i specifičnim odnosima između umetnosti i ideologije.

U trenutku kada ceo svet preživljava delimičnu paralizu sa nesagledivim posledicama urgentno pitanje postaje kako (os)misliti savremeni trenutak. Ovo nije prvi put da se umetnost nalazi pred takvim izazovom. Globalne krize i krizni periodi u istoriji (post)jugoslovenskih društava tražili su od umetnika da eksperimentišu sa načinima za preosmišljavanje sveta, svetova umetnosti i umetničke prakse. Naš mali doprinos u imaginiranju budućnosti jeste otvaranje prostora za novo istorijsko umetničko promišljanje kolektivne umetničke prakse iz bliske i nešto dalje prošlosti koja se i sama često nalazila pred sličnim izazovima preosmišljavanja i preraspodele svega. Kako ćemo artikulisati tu istoriju i šta ćemo naučiti ih takvih umetničkih eksperimenata ostaje na nama. Ono što je postalo jasno jeste da povratka na staro nema.

Razgovori Vektori kolektivne imaginacije u umetnosti se realizuju u okviru projekta Umetnička organizacija. U pitanju je dugoročan međunarodni istraživački projekat koji se bavi analizom umetničkog (samo)organizovanja u (post)jugoslovenskoj regiji. Fokus je usmeren ka samoorganizovanim inicijativama izvan mejnstrima. Projekat pokriva široko istorijsko polje od nadrealizma 1930ih godina, pa sve do danas. Tokom 2017. godine kroz intervjuisanje učesnika i protagonista savremene umetničke scene Jugoslavije započet je rad na projektu. Ovaj rad nastavlja se i tokom 2018. i 2019. kada su sagovornici bili teoretičari i istoričari umetnosti kao i umetnici koji su svoju praksu realizovali kroz grupni umetnički rad. Rezultat tog istraživanja je arhiv koji se sastoji od intervjua, dokumentacije umetničkih radova i kritičkih tekstova napisanih tokom projekta. Tokom jula meseca paralelno sa serijom razgovora Vektori kolektivne imaginacije u umetnosti sastajaće se kolaborativna istraživačka radna grupa koja će putem online sesija analizirati i preispitivati materijale nastale u istraživačkoj fazi kroz program Fragmenti za studije o umetničkim organizacijama. Projekat otvara prostor za kolektivno kritičko preispisivanje istorije umetnosti (post)jugoslovenskgog kulturnog prostora i kritički rad sa generisanim arhivom. Online format predstojećih događaja i sesija je izabran usled promenjenih okolnosti koje su nastale tokom pandemije Covida-19 i predstavlja svojevrstan izazov za sve koji su uključeni u ovaj proces.

 

08.07.2020. u 19h

Kolektivnost izvan umetničkih kolektiva

Kesi Tornton (USA/CA) i Tomislav Medak (HR/UK)

Moderacija: Ana Vilenica i Darija Medić

Kesi Tornton je umetnica i aktivistkinja iz SADa, koja trenutno živi u Kanadi. Deklariše se kao feministička ekonomistkinja, što određuje njen rad kao rad društvene naučnice koja aktivno radi na pripremama ekonomije za buduće društvo koje proizvodi zdravlje i život bez oruđa koja reprodukuju opresiju – kao što su novac, policija i zatvori. Ko-direktorka je Laboratorije za re-imaginiranje vrednosti u Tander beju , umetničkom i socijalnom centru na Lejkhed univerzitetu u Ontariju, Kanada. Njena nova knjiga, Hologram: Feminističko, peer-to-peer zdravlje za post-pandemijsku budućnost, objaviće izdavačka kuća Pluto ovog leta.

Tomislav Medak je doktorand pri Centru za postdigitalne kulture Sveučilišta u Coventryju. Piše doktorat o političkog ekonomiji tehnološkog razvoja i planetarnoj ekološkoj krizi. Član je teorijskog i izdavačkog tima Multimedijalnog instituta, supokretač projekta Piratska skrb te umjetnik u izvedbenom kolektivu BADco. U okviru aktivnosti Multimedijalnog instituta od 2000. godine radio je na organizaciji predavanja, skupova i izložbi te uređivanju izdanja s područja političke teorije, političke ekonomije, taktičkih medija i zajedničkih dobara. U istraživačkom radu bavi se pitanjima tehnologija, kapitalizma i postkapitalističke tranzicije, s posebnim fokusom na temama planetarne ekološke krize, tehnologije i znanosti te intelektualnog vlasništva. Povremeno piše i izlaže o kazalištu, plesu i politici. Njegove tekstove i radove možete naći na: https://tomislav.medak.click.

 

18.07. 2020. u 19h

Umetničke grupe i društveno-politički angažman

Vida Knežević (SR) i Jacopo Galimberti (I)

Moderacija: Ana Vilenica i Darija Medić

Vida Knežević je istoričarka umetnosti, kustoskinja, radnica u sektoru kulture, članica Kontekst kolektiva čiji rad predstavlja proces povezivanja kritičke teorije i prakse, umetničke proizvodnje sa širim društvenim delovanjem. Od 2006. do 2010. godine je radila na projektu Kontekst galerija. U periodu od 2008. do 2010. predavala je na Visokoj školi likovnih i primenjenih umetnosti strukovnih studija u Beogradu. 2008. godine je završila postdiplomske master studije na Univerzitetu umetnosti u Beogradu, odsek Teorija umetnosti i medija, a 2019. godine je odbranila doktorsku tezu pod nazivom „Teorija i praksa kritičke levice u jugoslovenskoj kulturi (jugoslovenska umetnost između dva svetska rata i revolucionarni društveni pokret)“. Od 2014. jedna je od urednica edukativnog projekta i levog medijskog portala Mašina.rs gde se bavi odnosom između kulturno-umetničke i medijske proizvodnje, ekonomije, politike i aktivizma.

Jakopo Galimberti je stručni suradnik i stipendista Univerziteta u Bolonji. Objavljivao je o vezama između umetnosti i politike u dvadesetom veku u časopisima kao što su: Grey Room, The Oxford Art Journal, Art Bulletin, and Histoire de l’Art. Autor je knjige Individuals against Individualism. Art Collectives in Western Europe (1956-1969) (Liverpool University Press, 2017), i ko-urednik knjge Art, Global Maoism and the Chinese Cultural Revolution (Manchester University Press, 2019).

 

28.07.2020., u 19h

Politička ekonomija umetničkih kolektiva

Sezgin Bojnik (KOS/FL) i Katja Praznik (SL/USA)

Moderacija: Ana Vilenica i Darija Medić

Sezgin Bojnik (Sezgin Boynik) je teoretičar koji živi u Helsinkiju. Doktorirao je na Crnom talasu u jugoslovenskom filmu. Ko-urednik je knjiga: Nationalism and Contemporary Art: Critical Reader (MM & Exit, 2007), History of Punk and Underground in Turkey (BAS, 2008), Noise After Babel: Language Unrestrained (Spector Books, 2015, with Minna Henriksson). Među polednjim tekstovima objavio je: In the Belly of the Beast: Art & Language New York Project (Rab-Rab Journal Vol. 4, No. 2, 2017, with Michael Corris), Coiled Verbal Spring: Devices of Lenin's Language (Rab-Rab Press, 2018), and Free Jazz Communism (Rab-Rab Press, 2020). Trenutno radi na prevođenju zaumne drame Ilije Ždanovića (Ilya Zdanevich) Yanko, Krul Albanskaya I na zbirci jugoslovenske konkretne i vizuelne poezije koju će objaviti izdavačka kuća OEI. Osnivač je i glavni i odgovorni urenik Rab-Rab Presa u Helsinkiju (www.rabrab.fi).

Katja Praznik je docentkinja na Univerzitetu u Bafalu program za Menadžment u kulturi/Odeljenje za studije meija. Autorka je knjige The Paradox of Unpaid Artistic Labor: Autonomy of Art, the Avant-Garde and Cultural Policy in the Transition to Post-Socialism (Ljubljana: Sophia, 2016). Njena nova knjiga Art Work: Invisible Labor and the Legacy of Yugoslav Socialism izlazi na proleće u izdanju University of Toronto Press. U svom istraživačkom radu se bavi pitanjima rada u režimima države-blagostanja, a radove je objavljivala u časopisima kao što su: Social Text, Historical Materialism, ČKZ - Časopis za kritiko znanosti, and KPY Cultural Policy Yearbook, i u zbornicima, među kojima su i NSK From Kapital to Capital (MIT Press 2015), I Crisis and New Beginnings: Art in Slovenia 2005–2015 (Moderna galerija 2015). Pre nego što se preselila u SAD radila je kao freelence radnica u kulturi na nezavisnoj sceni u Sloveniji. Bila je glavna i odgovorna urednica časopisa Maska i deo borbi za poboljšanje položaja radnih uslova za umetnike u okviru Asocijacije Društvo.

 

Koncept i moderacija: Ana Vilenica je stambena aktivistkinja, istraživačica i teoretičarka društvenih pokreta, urbanih promena, stanovanja i umetnosti.

Moderacija četa i tehnička podrška: Darija Medić je stvarateljka i edukatorka, koja kroz poetike jezika, tehnologije i umetnosti istražuje područje korekcije/građenja identiteta i lavirinata savremenih tehnoloških praksi.

Razgovori Vektori kolektivne imaginacije u umetnosti će se voditi preko Zoom platforme, u okviru kojih će publika imati mogućnost aktivnog učestvovanja kroz chat diskusiju. Link na Zoom razgovore će biti postavljen i deljen sa zainteresovanom publikom neposredno pre pojedinačnih razgovora.