- (-) Remove Novi oblici istraživanja savremene muzike filter Novi oblici istraživanja savremene muzike
- (-) Remove Proširena estetska edukacija, 2012-14 filter Proširena estetska edukacija, 2012-14
- (-) Remove Resurs centar za lokal aktivizam filter Resurs centar za lokal aktivizam
- (-) Remove LOST & FoUND / Izgubljeno-Nađeno filter LOST & FoUND / Izgubljeno-Nađeno
- (-) Remove Mapiranje desnog ekstremizma, 2004 filter Mapiranje desnog ekstremizma, 2004
- (-) Remove Zajednice učenja / Communities of learning filter Zajednice učenja / Communities of learning
- (-) Remove Alternativne ekonomije, alternativna društva, 2005 filter Alternativne ekonomije, alternativna društva, 2005
- Projekti (89) Apply Projekti filter
- Mreže & inicijative (86) Apply Mreže & inicijative filter
- kuda.lounge arhiva (77) Apply kuda.lounge arhiva filter
- Trajni čas umetnosti, 2005 (45) Apply Trajni čas umetnosti, 2005 filter
- Lokalne politike (44) Apply Lokalne politike filter
- Umetnička organizacija (40) Apply Umetnička organizacija filter
- Vektori kolektivne imaginacije (40) Apply Vektori kolektivne imaginacije filter
- kuda.read izdavaštvo (36) Apply kuda.read izdavaštvo filter
- Proširena estetska edukacija, 2015-17 (28) Apply Proširena estetska edukacija, 2015-17 filter
- Lokalne politike i urbana samouprava (24) Apply Lokalne politike i urbana samouprava filter
- Umetnost uvek ima posledice, 2008-2010 (23) Apply Umetnost uvek ima posledice, 2008-2010 filter
- Individualne utopije nekad i sad, 2009-11 (20) Apply Individualne utopije nekad i sad, 2009-11 filter
- Omladinski društveni centar CK13 (13) Apply Omladinski društveni centar CK13 filter
- ID: Ideologija dizajna, 2010 (12) Apply ID: Ideologija dizajna, 2010 filter
- Peripheral Visions - towards a trans(l)national publishing culture (10) Apply Peripheral Visions - towards a trans(l)national publishing culture filter
- Residency programi, od 2003 (10) Apply Residency programi, od 2003 filter
- U, IZ, KA, ZA, 2011-12 (9) Apply U, IZ, KA, ZA, 2011-12 filter
- Izložbe "Trajni čas umetnosti" (8) Apply Izložbe "Trajni čas umetnosti" filter
- Političke prakse (post)Jugoslovenske umetnosti, 2009 (7) Apply Političke prakse (post)Jugoslovenske umetnosti, 2009 filter
- Publikacije "Trajni čas umetnosti" (7) Apply Publikacije "Trajni čas umetnosti" filter
- Svet informacija, 2003 (6) Apply Svet informacija, 2003 filter
- Tehnologije umetničkog stvaralaštva (6) Apply Tehnologije umetničkog stvaralaštva filter
- Rečnik rata, 2008 (5) Apply Rečnik rata, 2008 filter
- Umetnička produkcija "Trajni čas umetnosti" (4) Apply Umetnička produkcija "Trajni čas umetnosti" filter
- Izložba "I love you [rev.eng]", 2006 (2) Apply Izložba "I love you [rev.eng]", 2006 filter
- Izložbe "Medijska ontologija" (2) Apply Izložbe "Medijska ontologija" filter
- Konferencija „Transevropski piknik“, 2004 (2) Apply Konferencija „Transevropski piknik“, 2004 filter
- AGRARIA | DOM SAVREMENOG STVARALAŠTVA (1) Apply AGRARIA | DOM SAVREMENOG STVARALAŠTVA filter
- Mobilna laboratorija, 2006 (1) Apply Mobilna laboratorija, 2006 filter
- Zbirka medijske prakse MSUV, 2010 (1) Apply Zbirka medijske prakse MSUV, 2010 filter
-
-
-
-
Učesnici konferencije i autori tekstova objavljenih u zborniku: Clemens Apprich, Eric Kluitenberg, Jodie Dean, Matteo Pasquinelli, Branka Ćurčić, Alessandro Ludovico, Anthony Illes, Joanne Richardson, Vera Tollman, Katarina Peović Vuković, Ana Peraica. Iz uvoda:
-
-
U Hrvatskoj se ponovno mahnito uvježbava monolitni poredak 1 države, 1 nacije, 1 crkve, 1 jezika i pisma, 1 braka, 1 ekonomskog uređenja. Iznova se sniva hrvatski san o nepomućenom jedinstvu i čistoći. Vratile se devedesete! … vrijeme je da se vrati i Arkzin! Jednokratno, kao medijska akcija, Arkzin se idućih dana na kioske vraća zajedno s Novostima (22.11.), Le Monde diplomatique (25.11.) i Zarezom (21.11.).
-
Volim rat i rado ga se sećam Zašto rat? Ne samo iz sentimentalnih i nostalgijskih razloga. Ne zato što smo u ratu bili mladi i kreativni, iako je mladost takođe velika i važna tema, čak i kada je prošla u tapkanju u zaustavljenoj ili odloženoj tranziciji. Uzgred, naše je iskustvo da tranzicija nikuda nije vodila i da je demokratsko društvo nešto u čemu se odvijaju sve tranzicijske iluzije, jer ove su, pokazalo se, ništa drugo do kruženja i oscilacije kapitala koje onda upravljaju ne samo centralizacijama i koncentracijama, veći raznorodnim i mnogobrojnim
-
-
-
-
ponedeljak/utorak, 15/16. jul 2013. vreme: 17-20h mesto: Omladinski centar CK13, Novi Sad, Vojvode Bojovića 13 radionicu je konceptualizovao i vodi: Marcell Mars, Zagreb Organizuje: kuda.org Kontakti za prijavljivanje učesnika: [email protected] ili [email protected] Jаvnа bibliotekа podrazumeva: slobodаn pristup knjigаmа zа svаkogа, bibliotečki kаtаlog, bibliotekаre. Sа knjigаmа koje ste spremni dа delite, pedаntno kаtаlogizirаne, svаko je bibliotekаr. Kаdа su svi bibliotekаri, bibliotekа je svudа.
-
-
Intervju sa Oliverom Reslerom, na izložbi "Alternativne ekonomije, alternativna društva", Srbija
Intervju je objavljen u knjizi koja je objavljena povodom predstavljanja izložbe u Novom Sadu i u Beogradu: http://kuda.org/?q=sr/node/495
kuda.org: Postoje mnogi argumenti i kritike kapitalističke ekonomije uopšte i njenog uticaja na društvenu realnost ("apsorpcija društvene imaginacije"), na politiku, kao i na koncept "multikulturalne liberalne demokratije". Od kakvog stava ti polaziš kada raspravljaš o kapitalizmu i kritikuješ ga, polazeći od teme instalacije "Alternativne ekonomije, alternativna društva"?
-
Transkripte svih intervjua možete pronaći na www.ressler.at
Pariska komuna 1871. godine, Alan Dalotel ... Ono što se zaista mora naglasiti, jeste da je Pariska komuna iz 1871. godine, predstavljala direktnu demokratiju. A konkretno ta direktna demokratija nema nikakve veze sa demokratijom sa učešćem. Komuna nije bila osmišljena da reformiše javne službe, već da izmeni društvo, a ne da ga prilagodi. Ljudi su 1871. godine želeli revoluciju, i mislili su da su sposobni da je ostvare pomoću pušaka i topova...
-
Mesto i vreme održavanja: NOVI SAD, PETAK, 3. JUN 2005, 19:00h, MUZEJ VOJVODINE, DUNAVSKA 37
Učesnici debate:
MARINA GRŽINIĆ, Ljubljana/Beč (moderator i učesnik debata)
BRIAN HOLMES, Pariz
SVEBOR MIDŽIĆ, Beograd
OLIVER RESSLER, Beč
BEOGRAD, SUBOTA, 4. JUN 2005, 19:00h, SALON MUZEJA SAVREMENE UMETNOSTI, PARISKA 14
Učesnici debate: MARINA GRŽINIĆ, Ljubljana/Beč (moderator i učesnik debata)
BRIAN HOLMES, Pariz
TODOR KULJIĆ, Beograd
-
-
Povod za definisanje i pokretanje projekta “Mapiranje desnog ekstremizma“ je niz političkih i društvenih ekscesa u Srbiji i Crnoj Gori u poslednjih 15 godina. Ti ekscesi, zasnovani na nacionalnoj opredeljenosti i međusobnoj ne-toleranciji, u znatnoj su meri definisali trenutnu životnu stvarnost, pogotovo pripadnika mlađe populacije u Srbiji i Crnoj Gori. Istorijska kontraverza u vezi sa pozicijom termina “nacionalizam” našla je svoje otelotvorenje u našoj zemlji, gde se ističe njegova direktna povezanost sa etničkom tenzijom, ratovima i političkim sukobima.
-
Projekat "Mapiranje desnog ekstremizma" ima za cilj da afirmiše pripadnike mlađe generacije u borbi protiv nacionalizma, ksenofobije i unifikacije mišljenja. Aktivnost projekta direktno naglašava problem netolerancije u okviru zajednice, stvarajući neophodne uslove za otvoreni dijalog i međusobnu kulturnu i međuetničku komunikaciju. Projekat je, između ostalog, usmeren ka mlađoj populaciji koja je odrasla tokom devedesetih godina prošlog veka, u doba ratova i geneze netolerancije, mržnje i nasilja u zemlji. Veliki broj pripadnika studentske populacije studira bez osnovnih uslova za mobilnost, posetu internacionalnim univerzitetima i istraživačkim centrima, što bitno doprinosi formiranju okruženja zatvorenosti i ksenofobije. Takođe, humanističke katedre na univerzitetima u našoj zemlji su, u većini slučajeva, mesto formiranja retrogradnih i ekstremno desno orijentisanih studentskih i omladinskih organizacija. To su činjenice koje doprinose stvaranju distance prema postojanju drugih religioznih, etničkih i nacionalnih grupa. Navedeni problemi predstavljaju osnovne pokretače za pridobijanje pripadnika mlađe populacije ka društvenom angažmanu, pri sagledavanju i izražavanju sopstvenih problema i stavova.
-
-
Projekat "Mapiranje desnog ekstremizma" ima za cilj da afirmiše pripadnike mlađe generacije u borbi protiv nacionalizma, ksenofobije i unifikacije mišljenja. Aktivnost projekta direktno naglašava problem netolerancije u okviru zajednice, stvarajući neophodne uslove za otvoreni dijalog i međusobnu kulturnu i međuetničku komunikaciju. Projekat je, između ostalog, usmeren ka mlađoj populaciji koja je odrasla tokom devedesetih godina prošlog veka, u doba ratova i geneze netolerancije, mržnje i nasilja u zemlji. Veliki broj pripadnika studentske populacije studira bez osnovnih uslova za mobilnost, posetu internacionalnim univerzitetima i istraživačkim centrima, što bitno doprinosi formiranju okruženja zatvorenosti i ksenofobije. Takođe, humanističke katedre na univerzitetima u našoj zemlji su, u većini slučajeva, mesto formiranja retrogradnih i ekstremno desno orijentisanih studentskih i omladinskih organizacija. To su činjenice koje doprinose stvaranju distance prema postojanju drugih religioznih, etničkih i nacionalnih grupa. Navedeni problemi predstavljaju osnovne pokretače za pridobijanje pripadnika mlađe populacije ka društvenom angažmanu, pri sagledavanju i izražavanju sopstvenih problema i stavova.