BIRN: Javno o javnim konkursima: Pregled projektnog finansiranja u oblastima medija, civilnog društva, kulture i omladine u 2022. godini

BIRN: Javno o javnim konkursima: Pregled projektnog finansiranja u oblastima medija, civilnog društva, kulture i omladine u 2022. godini

 

BIRN i Građanske inicijative već četvrtu godinu za redom prate potrošnju državnog novca kroz projektno finansiranje, odnosno konkurse za realizaciju projekata u javnom interesu. Samo u 2022. godini, kroz ovaj mehanizam potrošeno je preko 6,8 milijardi dinara, u sektorima medija i javnog informisanja, civilnog društva, kulture i omladine.

Izveštaj je nastao na osnovu informacija iz baze podataka koja u ovom momentu pruža uvid u preko 22 milijarde dinara potrošenog javnog novca na svim nivoima vlasti u periodu 2019 – 2022. godine, i trenutno je najveća baza otvorenih podataka ovog tipa. 

U realizaciji istraživanja je, osim BIRN-a i Građanskih inicijativa učestvovalo i 16 istraživača/ica iz lokalnih organizacija civilnog društva.

 

ukupan broj institucija

194

ukupno potrošenih para 2019-2022

22.324.485.363

ukupan broj nosilaca projekata 2019-2022

13.305

ukupan broj projekata 2019-2022

49.855

ukupan broj realizovanih konkursa 2019-2022

2.387

 

Kroz javne konkurse, država bi trebalo da pomaže i podržava rad sektora koji se bave zaštitom javnog interesa. Za mnoge organizacije i medije, koji rade na ograničenom tržištu i u malim lokalnim zajednicama, ova vrsta finansijske pomoći jedan je od najvažnijih potencijalnih izvora novca. 

Upravo zato je od ključne važnosti da se ovaj novac troši na transparentan i odgovoran način. Međutim, naše istraživanje i podaci koje smo prikupili, pokazuju da se u realnosti dešava suprotno – i ove, kao i prethodnih godina, zabeležene su proceduralne i administrativne greške, zloupotrebe i nenamensko trošenje novca. 

Reforma javnih konkursa izostaje, iako su u nekim sektorima započete izmene zakona kojima se reguliše ova oblast. Izbori, a kasnije i kašnjenja u formiranju vlade, efektivno su zakočili sve započete inicijative. 

Stagnacija i gomilanje nasleđenih problema ključna su odlika konkursa u 2022. 

Glavni nalazi do kojih smo došli su: 

  • Pristup informacijama u otvorenom formatu je unapređen u odnosu na prethodnu godinu istraživanja. Istraživači su više od polovine dokumenata koje nam je adminsitracija dostavila dobili u word ili excel formatu na osnovu zahteva za ponovnu upotrebu podataka.

  • Iako je strateški cilj Vlade ubrzana digitalizacija javne uprave, tek mali broj setova podataka o javnim konkursima može se naći na portalu otvorenih podataka (data.gov.rs). 

  • Ćutanje administracije ostaje i dalje veliki problem, jedna četvrtina institucija uopšte nije odgovorila na naš zahtev da nam dostave podatke. 

  • Raspodela novca kroz javne konkurse ne prati prioritete u javnim politikama. Na primer, uprkos proklamovanoj borbi za natalitet i prava žena, istraživanje pokazuje da su se upravo u ovoj oblasti desile neke od najkrupnijih zloupotreba novca

  • U odnosu na prethodne godine koje su obuhvaćene istraživanjem, u 2022. beleži se rast ukupne potrošnje kroz javne konkurse. U 2021. potrošeno je oko 5,1 milijardu dinara, u 2022. godini ova suma iznosila je 6,8 milijardi. 

  • Na sektor civilnog društva u totalu se troši najviše novca (preko 3 milijarde u 2022. godini, odnosno 44 odsto ukupno izdvojenog novca), i gotovo sve institucije imaju razvijene modele saradnje sa udruženjima. 

  • Pojedinačni projekti u sektoru medija, međutim, su najizdašnije finansirani – prosečna vrednost ovih projekata je duplo veća nego u ostalim sektorima.  

  • Veliki broj organizacija i medija redovno dobija novac, pa se tako njih 2.814 ponavlja iz godine u godinu. 

  • Osim prethodnog nalaza, o praksi da se projektnim finansiranjem zapravo pokrivaju redovne aktivnosti, govori i podatak da postoji najmanje 308 projekata u kojima je u samim naslovima projekata eksplicitno naznačeno da se radi o finansiranju redovnih, godinšnjih aktivnosti organizacija. Postoji i 5.777 projekata (ili 12 % od ukupnog broja) bez naziva, za koje takođe pretpostavljamo da su redovne aktivnosti, a ne projektne celine. Ista pretpostavka stoji i za 4.843 nosilaca projekata koji su dobili 100 hiljada dinara i manje, što je nedovoljno za sprovođenje projektnih aktivnosti. 

  • Najskuplji projekat u 2022. godini dobila je firma Japi com iz Novog Sada, gotovo 48 miliona dinara za projekat digitalizacije arhivske građe u APV. Među top dobitnicima po ukupnoj količini novca u 2022. su i organizacije koje se na ovoj listi nalaze već godinama – OPENS, Exit festival i 4 regionalne TV stanice, po uređivačkoj politici bliske aktuelnoj vlasti (TV Novi Pazar, TV Belle Amie iz Niša, VTV Subotica i TV Zona Niš).

  • U proceduralnom smislu, najveći problem i dalje ostaje nedostatak evaluacije postignutog, objavljivanje nestadardizovanih i neusaglašenih rešenja o dodeli sredstava, neadekvatan žalbeni mehanizam koji ne može da spreči zloupotrebe i netransparentnost rada konkursnih komisija jer su dokumenta o njihovom imenovanju i radu gotovo nepostojeća.

 

Više o celokupnom izveštaju možete pogledati na ovom linku.

Rezultati istraživanja su predstavljeni na konferenciji za štampu i za više informacija posetite stranicu BIRN-a.