Slučaj NEOPLANTA filma u okviru istraživanja "Izostavljena istorija"

kuda.

IZOSTAVLJENA ISTORIJA Slučaj produkcijske kuće NEOPLANTA FILM, Novi Sad

Centar_kuda.org iz Novog Sada od svog osnivanja istražuje istorijske činjenice iz oblasti umetnosti i kulture koje su bile važne za kulturni život Novog Sada i šire teritorije bivše Jugoslavije, istovremeno otvarajući pitanja uticaja i posledica tih praksi nastalih od sredine prošlog veka na savremenu kulturnu klimu u Novom Sadu. Tokom istraživanja, poseban akcenat je stavljen na: kontekstualizaciju umetničkih i kulturnih praksi u okviru određenih dekada socijalističke Jugoslavije, na načine na koje je ta praksa korespondirala sa svetskim tokovima umetničke produkcije, na njihov značaj za savremenu umetničku produkciju i uticaj na najnovije generacije stvaralaca, kao i na načine na koje je moguće čitanje te umetničke proizvodnje danas. U ovom višegodišnjem istraživanju, pažnja je usmerena na kulturna središta koja su generisala mlade umetnike/ce, teoretičare/ke i publiku, a koja su nastajala kao plod kulturne politike vremena kroz koju je nedvosmisleno iniciran širok front mogućnosti za umetničku proizvodnju u svim oblastima (film, književnost, vizuelne umetnosti, muzika).

Prvi u nizu tih primera je slučaj TRIBINE MLADIH osnovane 1954. godine i njenih programa koji su proizilazili iz progresivne uređivačke politike tokom decenija, kao i indikativan završetak tog razdoblja početkom sedamdesetih godina prošlog veka. Tada prekinut političkim odlukama, taj preokret kulturnih politika i produkcijske klime u Novom Sadu, Vojvodini i šire, otvorio je vrata i danas prisutnom obliku kulture postavljene na retrogradnim ideološkim i estetskim karakteristikama. Posledice tadašnje promene kulturnih politika su: izostanak kulture javnog dijaloga, izbegavanje javne kritike i svođenje kulturne proizvodnje na nivo pasivizirajuće, masovne i dekorativne manifestacije. Istraživanje progresivnih umetničkih praksi i njihovog odnosa sa javnom institucijom i društveno-političkim kontekstom Novog Sada, u periodu od 1968. godine do 1980-ih godina, prezentovano je kroz izložbu TRAJNI ČAS UMETNOSTI (http://www.kuda.org/trajni-cas-umetnosti-novosadska-neoavangarda-60-ih-i...) i debatu IZOSTAVLJENA ISTORIJA (http://www.kuda.org/javna-diskusija-izostavljena-istorija-povodom-otvara...), koji su realizovani 2005. godine, kroz saradnju Centra_kuda.org sa protagonistima tih praksi, kao i savremenim teoretičarima i kritičarima umetnosti. Osnovna intencija istraživanja bila je da se otvore pitanja koja do sada nisu postavljana: koji (ideološki) razlozi i interesi stoje iza upornog izostavljanja rezultata tih praksi iz zvanične istorije umetnosti i iz lokalnog kulturnog nasleđa, od strane javnih institucija i političke nomenklature?

SLUČAJ NEOPLANTA FILMA

Daleko značajniji primer, ali do sada neistražen, predstavlja produkcijska kuća NEOPLANTA FILM pokrenuta 1966. godine u Novom Sadu, proistekla iz prakse amaterskih kino klubova. U prvih pet godina rada, pokrenuta snažnim stvaralačkim nagonom, entuzijazmom, ekperimentom, ali i otvorenošću tadašnjiih kulturniih politika (i prema tržišnom ekonomskom modelu), NEOPLANTA FILM je zauzela veoma rekspektabilnu poziciju u tadašnjoj filmskoj produkciju na celokupnom ex-YU prostoru. U periodu od 1966. do 1971. godine, realizovani su filmovi grupe autora, među kojima su: Karpo Aćimović Godina, Miroslav Antić, Dušan Makavejev, Branko Milošević, Borislav Šajtinac, Želimir Žilnik, i mnogi drugi, koji su dobili veoma značajne nagrade na svetskim festivalima, i istovremeno kreirali jedinstvenu klimu koja je nedvosmisleno uticala i na druge oblasti kulturne produkcije u Novom Sadu. Neka od filmskih ostvarenja producirana u NEOPLANTA FILMU, poput "WR – Misterije organizma" Dušana Makavejeva, "Rani radovi" i drugi filmovi Želimira Žilnika, filmovi Karpa Aćimovića Godine, i danas predstavljaju često referentno mesto uspešne umetničke produkcije s kraja šezdesetih i početkom sedamdesetih godina XX veka, u internacionalnim okvirima, i kao takvi svakako doprinose promociji i kulturnog nasleđa i savremenih kulturnih prilika Novog Sada. Od 1971. godine dolazi do zaokreta u vođenju ove filmske kuće, takođe političkom odlukom, menja se produkcijska klima, radikalno se odstupa od dotadašnje prakse, NEOPLANTA FILM gubi svoju prepoznatljivost, a nakon afere sa filmom VELIKI TRANSPORT 1985. godine, političkom odlukom se gasi.

Odmah nakon toga formira se TERRA film koji preuzima ulogu osnovne jedinice za filmsku proizvodnju, ali ne i kao pravni naslednik NEOPLANTE FILMA, jer je njen kredibilitet već uveliko rastopljen, segmentiran i neutralizovan. Nakon gašenja NEOPLANTA FILMA, posebno je neobjašnjiv odnos prema ostavštini ove produkcijske kuće, koji započinje otuđenjem filmskih negativa i kopija počev od 1985. godine, koji su najpre dodeljeni distributerskoj kući Zvezda film iz Novog Sada, a zatim ih preuzima Sekretarijat za kulturu AP Vojvodine i Akademija umetnosti Novi Sad. Za sve to vreme nije postojala volja niti znanje da se ovaj materijal pravilno skladišti i čuva, te je ugrožen opstanak i dalje korišćenje filmskih negativa, a samim tim je dovedeno u pitanje očuvanje ove vredne kulturne baštine.

ZANEMARIVANJE ISTORIJSKIH ČINJENICA - Uznemirujuće je trenutno ishodište učinaka i izostanak valorizacije produkcije NEOPLANTE FILMA, kako sa aspekta istorizacije ovih praksi, tako i stavom zvanične politike, koja se gnuša i uzmiče pri pozivu na analizu i ukazivanje na značaj ove produkcijske kuće u kulturnom nasleđu Vojvodine. Radikalna marginalizacija nasleđa NEOPLANTA FILMA je paradigmatičan primer tranzicijskog potiranja kritičkog potencijala kulturne i intelektualne produkcije i otvorenosti kulturnih politika iz (određenih) perioda socijalističke Jugoslavije.

Kao kontinuitet u istraživanju lokalne kulturne istorije i kulturnih politika, ali i kao doprinos u obeležavanju Godine filma iniciranom od strane Ministarstva kulture Srbije, Centar_kuda.org zajedno sa TERRA film-om i sa protagonistima tog vremena, inicira seriju razgovora sa idejom da se izvrši analiza prvih pet godina rada NEOPLANTA FILMA, sa neskrivenom željom da se pokrenu procesi preispitivanja uloge tih kulturnih praksi u današnjoj savremenoj kulturnoj produkciji.